Gostovanje u radio emisiji Hodalica

Datum objave: 24. 3. 2018.

U prosincu 2017. godine, na radiju Student u emisiji Hodalica Matej je prvi puta imao priliku predstaviti 3L pa poslušajte.

Ovdje navodimo tekst koji je služio za pripremu za gostovanje i opisuje rad 3L odgovarajući na interese voditelja emisije. Naravno, rado ćemo odgovoriti na sve vaše upite.

 

Za početak predstavite nam ukratko udrugu iz koje dolazite.

Dobar dan, ja sam Matej Viher iz Udruge za skrb djece s posebnih zdravstvenim potrebama 3L u kojoj sam pomoćni koordinator volontera na projektu Slatki servis.  Udruga 3L je mlada i u smislu broja redovno aktivnih članova mala nestrukovna udruga sa sjedištem u Zagrebu. Naš primarni cilj je promicanje zdravlja promicanjem održivog načina života i širok je spektar aktivnosti kojima se bavimo.

 

Skraćeni naziv 3L označava osnovne vrijednosti koje Vaša udruga promiče: Love, Live, Life. Možete li ukratko objasniti kako ih povezujete?

Ono što povezuje ta tri pojma za nas je jedna strast prema životu, prema aktivnostima kojima možemo poboljšati živote onih oko nas i obogatiti svoj. To je stav koji imamo prema svojim korisnicima, volonterima, mi međusobno unutar organizacijskog tima i svima koji nekako ulaze u naš krug. To su ujedno i vrijednosti koje promičemo; ljubav prema sebi i drugima, proaktivnost i živa hrana, volja za životom i podrška životu oko nas (biljke, životinje, okoliš…)… Možete čitati i kao Tree of life (Drvo života), a brojka 3 vezana je uz mnoge inicijative npr. 3R (reduciraj, reuporabi i recikliraj), 3E (energy, environment, and economic)…

 

U udruzi 3L promiče se i koncept 3R, što on sugerira?

Koncept 3R promiče reduciranje, reuporabu i recikliranje, odnosno smanjenje potrošnje,  ponovnu uporabu i prenamjenu te odvajanje otpada i recikliranje, tim redosljedom po važnosti.

Konkretno u Klubu vrtlara udruga promiče kompostiranje i povremeno održavamo radionice za obitelji (no roditelji obično ostave djecu 😊) u kojima koristimo odbačene materijale (npr. staklenke, keramičke pločice, papir).

Poslali smo nekoliko dopisa, inicijativa, sudjelovali u javnim savjetovanjima gdje mogu izdvojiti inicijative za odvajanje organskog otpada na kućnom pragu te kvalitetno kompostiranje čime dobivamo resurs, a ne smeće i stakleničke plinove te inicijativu za gradnju prirodnim održivim materijalima koji su temelj za kvalitetu življenja, a moguće ih je ponovno uporabiti i reciklirati.

Izdali smo i knjigu „Do 41°C, zdravlje i budućnost na tanjuru“ koja je svojevrsni rezultat istraživanja faktora zdravlja te osviještava i taj koncept.

Sve inicijative, dopise, prozvode te fotografije s radionica možete pogledati na našoj web stranici.

 

3R je i simbol održivog načina života koji je i temelj ili ga čak možemo i poistovjetiti s održanjem zdravlja, nas i našeg okoliša. Zapadni način života u ovom trenutku nije održiv, zbog pretjerivanja, prekomjerne potrošnje pa zatim isto tako stvaranja otpada i zagađenja, prekomjernog konzumerizma stvari, hrane, energije, svih resursa (vode, zemlje..), s ciljem za profitom koja je često u suprotnosti s odgovornim ponašanjem, sviješću, zdravljem… Takav način života podloga je „bolestima obilja“ kako se popularno nazivaju bolesti zapadne civilizacije kao što su pretilost, dijabetes, krvožilne bolesti, rak i sl., ali i klimatskim promjenama kojima svjedočimo pa onda i bolestima biljaka, životinja, tla..

 

… kako mi kao individue u jednoj široj zajednici možemo doprinijeti prevenciji tih bolesti i prevenciji komplikacija bolesti.

 

Koji su do sada najuspješniji projekti udruge 3L?

Naša ciljana skupina je građanstvo, mlade obitelji i djeca osobito, Hrvatska i šire i cilj nam je prevencija bolesti i prevencija komplikacija bolesti, povećanje kvalitete života. U fokusu su nam obitelji djece oboljele od dijabetesa tipa 1.

Stoga mogu istaknuti

  • izdavanje knjige „Do 41°C, zdravlje i budućnost na tanjuru“ autorice Zrinke Babić,
  • namjenski film „Dječja posla“ u suradnji s Fade In-om, autor je Dražen Žerjav (može se pogledati na You Tube kanalu i prikazuje se povodom Dana dijabetesa na HRT3) i
  • Slatki servis, volonterski program individualne podrške djeci oboljeloj od dijabetesa tipa 1 koji je pokrenut krajem 2016.

Mlada smo udruga osnovana 2013. godine i ponosimo se dosadašnjjim radom i uspjehom. Koristim priliku da se zahvalim svim donatorima i pokroviteljima (Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb).

 

U rujnu 2013. izdali ste brošuru “Dijete kao i ti, dan kao niti jedan, dijabetes tipa 1”, o čemu se zapravo radi?

To je jedan od naših prvih proizvoda, brošura i bojanka koja kroz stihove progovara o dječjem dijabetesu. Nastala je s ciljem senzibilizacije djece i mladih obitelji, osviještavanja o postojanju tog oboljenja i konkretnim brojkama koje ukazuju na eksponencijalni porast incidencije oboljenja u Hrvatskoj. Uzrok još uvijek nije poznat, a uz genetsku predispoziciju koja se naravno može i ne mora ispoljiti povezuje se s nepoznatim faktorima iz okoliša. Brošuru dijelimo i doniramo školama, vrtićima, obiteljima da djeca podijele svojim vršnjacima. Igra, zabava, vježbanje motorike i učenje u jednom. Brošura je mnogima prvi susret s dječjim dijabetesom ili može poslužiti samo kao bojanka. Nešto tipa ovih modernih bojanki za odrasle.

 

Što sugeriraju ovogodišnje smjernice za tjelovježbu (ADA)?

Ove godine troje volontera, mladih osoba oboljelih od dijabetesa tipa 1 sudjelovalo je na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održavala od 9.6. do 13.6. u San Diegu. Njihova zadaća bila je sticanje znanja i prenošenje informacija od interesa 3L. Jedno od stručnih predavanja odnosilo se na smjernice za tjelovježbu. Predavač je bila Sheri R. Colberg, doktorica i osoba koja već dugi niz godina živi s dijabetesom, a cijeli članak Maje Vuković možete pročitati isto na našoj web stranici.

Kako bi se spriječio sam razvitak šećerne bolesti i njegova lakša kontrola kod svih tipova, preporuča se svakodnevna aktivnost. Jednostavno rečeno fizička aktivnost se preporuča, bilo kao bilo koja vrsta kretanja ili planirano vježbanje, anaerobne i aerobne aktivnosti, vježbe fleksibilnosti i ravnoteže. Za današnji većinom sjedeći stil života se preporuča prohodati malo svakih 30 minuta te barem 2 do 3 puta tjedno imati malo intenzivniju fizičku aktivnost. Vježbe fleksibilnosti i istezanja mogu biti svakodnevna rutina bez obzira na dob.

Za djecu specifično se preporuča da svaki dan imaju jedan sat bavljenja fizičkom aktivnosti.

Naravno, prilikom fizičkih aktivnosti treba posebnu pažnju obratiti na razine šećera u krvi koje ovisno o vrsti aktivnosti mogu ili porasti ili pasti ispod preporučene razine.

 

U svoje ste aktivnosti uključili i uređenje vrta. Ubirete li plodove tog rada?

Da, 2013. godine naši članovi kao fizičke osobe prijavili su se te koriste gradske vrtove u Klari u Zagrebu. Oni čine Klub vrtlara. U Klub je bila uključena i peteročlana obitelj koja je koristila vrt koji je formiran od strane Arena centra koji nažalost više nije u funkciji.

Nekima je to bio prvi susret s uzgojem u vrtu i svim pratećim aktivnostima, neki su imali prethodno iskustvo, neki teorijsko znanje o organskom i/ili permakulturnom uzgoju.

Članovi i dalje organski uzgajaju i obzirom na rezultate pomalo se širi permakulturni pristup npr. formiranje povišenih gredica, malčiranje (prekrivanje zemlje slamom), polikulturna sadnja u gredicama (više biljaka koje se međusobno podržavaju), sadnja biljaka koja uzima u obzir insolaciju (oblik, usmjerenje gredica) i sl. A naravno tu su i plodovi. Svaka obitelj uzgaja sukladno svojoj kulturi kuhanja i konzumacije, povremeno se razmjenjuju sadnice, sjeme, dijele viškovi i sl., sa svakom novom sezonom naučimo nešto novo. I ovdje zapravo svojim primjerom potičemo promjene u okruženju. A učimo biti samodostatni, živjeti sporijim tempom u skladu s prirodom.

Što je važnije, osobito danas kada nam prijeti i manjak hrane, nego znati sam uzgojiti hranu za osobne potrebe? Što je važnije od ubiranja plodova kada su zreli, svježi i sigurni, odnosno nutritivno i energetski najvrijedniji? Naravno uzgajamo organski, u kontaktu sa zemljim, suncem…, a to je ujedno i tjelovježba, opuštanje, nova svrha… To su sve plodovi rada u vrtovima.

 

Statistike kažu da velik broj dijabetičara zapravo ni ne zna da ima šećernu bolest. Koje aktivnosti provodite u svrhu prevencije i pravovremene dijagnostike?

Treba razlikovati tipove dijabetesa. Dijabetes tipa 1 razvija se u vrlo kratkom razdoblju. Već u roku par dana ili par tjedana stanice gušterače koje proizvode inzulin budu uništene autoimunim procesom i ta osoba mora prijeći na terapiju inzulinom bez koje više ne može živjeti. Dijabetes tipa 1 ima izražajne simtome pojačane žeđi, mokrenja, gladi, gubitka na težini, opće slabosti i sl. koji se razviju u kratkom razdoblju i taj tip dijabetesa se vrlo brzo dijagnosticira. To je dijabetes koji je nama u fokusu i on čini oko 6% ukupno oboljelih osoba od dijabetesa.

Iako se konkretan uzrok ne zna, još uvijek, zna se da se genetski ništa ne događa brzinom koja odgovara porastu oboljenja na svjetskoj razini, a i u Hrvatskoj, već da je porast broja oboljelih vezan za faktore iz okoliša. A okoliš, bilo da se radi o okolišu koji nas okružuje ili okolišu koji okruže naše stanice organizma – rezultat je načina života. Dakle radeći na promjeni načina života prema održivom načinu života radimo na prevenciji – i oboljenja i razvoju pratećih autoimunih oboljenja i razvoju komplikacija.

Također, kao okidač smatra se stres i stoga u vidu prevencije, održanja zdravlja, radimo na jačanju sposobnosti nošenja sa stresom što opet uključuje vrlo širok spektar aktivnosti; vrtove, kreativne radionice, umjerenu i zdravstveno usmjerenu tjelovježbu, rad na samopouzdanju i drugo.

U smislu pravovremene dijagnostike… često se događa da se uz navedene simptome ne posumnja na dijabetes tipa 1 već se nalazima krvi slučajno utvrđuje. Važno je reći da što ranije se bolest dijagnosticira to će organizam biti u boljem općem stanju i više će stanica gušterače koje proizvode inzulin biti sačuvano. Kod neke djece dijabetes tipa 1 bude dijagnosticiran kada je dijete već u teškom stanju koje je opasno po život. U tom smislu radimo na edukaciji zajednice i osviještavanju prisutnosti dijabetesa tipa 1. Dijabetes tipa 1 je treća najčešća kronična bolest kod djece.

Također, edukacija javnosti o potrebama oboljele djece i obitelji utječe na bolju kvalitetu njihovih života te omogućava uspješniju kontrolu bolesti i prevenciju razvoja komplikacija. Zalažemo se naravno i za svima dostupne tehnologije i alternativne metode održanja zdravlja koje poboljšavaju kvalitetu života svih oboljelih osoba ovisnih o inzulinu (uz napredak tehnologija nadamo se privremeno).

 

Pružate li savjetodavnu podršku osobama koje se jave u udrugu 3L?

Da i ne. Važno je shvatiti da smo nestrukovna udruga, odnosno ne možemo davati savjete već govoriti iz osobnog iskustva. Mi smo tu i naravno odgovaramo na sve upite.

Npr. roditelji djece oboljele od dijabetesa tipa 1 koji nam se jave mogu se uključiti u Klub Slatki kao šećer što je zajednica obitelji djece oboljele od dijabetesa tipa 1 kroz koji mogu dobiti podršku.

Na stranici 3L može se npr. naći popis propisa, upute za vrtiće i škole, izvještaji s održanih edukacija i sl.

Imamo i Klub knjige, odnosno donirane su nam knjige koje promiču zdravlje i moguće ih je posuditi i samoeducirati se.

Na organiziranim edukacijama u suradnji sa stručnjacima koje su bile otvorenog tipa nismo imali velikog odaziva do sada, a provodimo i edukacije za obitelji u sklopu projekta Slatki servis.

U vrtovima su svi dobrodošli, bilo da gledaju, pomognu, kušaju..

 

Hladni i stalno aktivni pogon udruge svodi se na volonterski rad osoba koje se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Prostor organiziranih aktivnosti je učionica OŠ Tituša Brezovačkog u Španksom koju koristimo povremeno i bez plaćanja naknade (hvala!) i vrtovi. Stoga za neki širi spektar savjetodavne podrške u ovom trenutku nažalost nemamo kapacitete.

 

Koji su planovi Vaše organizacije za iduću godinu?

Naši planovi za 2018. su proširiti djelovanje Slatkog servisa u vidu edukacije novih volontera i uključivanja novih obitelji u projekt, te širenje projekta u druge gradove kroz suradnju s udrugama koje tamo djeluju i korištenje raznih novijih tehnologija. Normalno važno nam je zadržati kvalitetu i standard koji smo do sada postigli.

 

I hvala svima koji podržavaju našu misiju, rad, ciljeve, djelovanje!