Dopis – jedinstvena mjerila za ostvarivanje prava djece oboljele od dijabetesa tipa 1 : odgovor HZZO

Datum objave: 03. 9. 2013.

U nastavku je u cijelosti naveden odgovor HZZO-a na Dopis, za sada jedini odgovor koji smo primili.

“PREDMET: Jedinstvena mjerila za utvrđivanje invaliditeta

Poštovana,
Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (nastavno: Zavod) zaprimila je Vaš podnesak dana 30. srpnja 2013. godine vezano za jedinstvena mjerila za utvrđivanje invaliditeta i to u dijelu koji je u nadležnosti Zavoda u svezi kojeg Vas izvješćujemo slijedeće:
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ broj 85/08., 110/08., 34/11. i 54/13.- ZRRP) čije provođenje je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) propisano je da jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života.
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja navedeno pravo može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta
(“Narodne novine”, broj 18/09. 25/09.) člankom 2. propisuje da se pod težim smetnjama u razvoju djeteta podrazumijevaju teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
– oblačenja i svlačenja,
– obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
– pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
– hranjenja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
– samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
– obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
Smetnjama u razvoju djeteta smatraju se:
1. oštećenje vida,
2. oštećenje sluha,
3. oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
4. oštećenje lokomotornog sustava,
5. oštećenje središnjeg živčanog sustava,
6. oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
7. oštećenje drugih organa i organskih sustava,
8. mentalna oštećenja,
9. psihičke bolesti.

Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti kod djeteta utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje o navedenom donosi nalaz, mišljenje i ocjenu u sastavu i na način propisan općim aktom o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava, a sve osnovom kriterija utvrđenih Pravilnikom o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta.
S obzirom na navedeno, a uvažavajući Vaše prijedloge i mišljenje koji se odnose na ujednačenost postupanja u postupku vještačenja, proizlazi da je zakonskom odredbom propisano kako se vještačenje potrebno za ostvarivanje prava iz ZRRP-ama provodi prema propisima ministra nadležnog za socijalnu skrb. Dakle, temeljem određenih dijagnoza bolesti djeteta jedan od roditelja  može ostvariti pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, što ne mora biti temelj za ostvarivanje prava utvrđenih drugim propisima.
Za dio upita koji se odnosi na ortopedska pomagala (penovi za doziranje inzulina) i lijekove glede humanog inzulina, Vaš podnesak smo proslijedili na nadležno postupanje povjerenstvu za lijekove i povjerenstvu za ortopedska i druga pomagala koji razmatraju potrebu za uvrštenje pomagala odnosno lijekova na odgovarajuće liste Zavoda.

S poštovanjem.

Rukovoditeljica Službe za obvezno zdravstveno

osiguranje i normativnu djelatnost

Jasenka Pap, dipl. iur.”

Zagreb, 6. kolovoza 2013. godine